Registriraj se | Zaboravili ste lozinku?

biologija

  

Izaberite uvjete

Precizna pretraga:
Predmet:
Vrsta:
Format:



"biologija" pronađeni su rezultati pretrage 128

[1] [1]


Biologija - sažetak sve 4 godine

Sažetak sve 4 godine biologija, za srednje škole.
Sve definicije, idealno za učenje ili pripremanje za maturu.. Biologija, skripte, salabahter za maturu, genetika, dna, rna, kromosomi, stanica, mitoza, mejoza, naslijedjivanje, geni,
Biologija
Broj stranica: 40

Uvod u opću mikrobiologiju

Mikrobiologija se bavi proučavanjem najjednostavnijh i najsitnijih živih bića koja se jednom rječju nazivaju mikroorganizmi ili mikrobi. Medicina, biologija, mikrobiologija, stanica, bakterija, virus, mikrobi, mikroorganizmi
Mikrobiologija
Broj stranica: 16

Obične bakterije

Rodovi: Micrococcus, Staphylococcus, Stomatococcus, Planococcus. Medicina, biologija, mikrobiologija, stanica, bakterija, virus, mikrobi, mikroorganizmi |
Mikrobiologija
Broj stranica: 20

Kolutičavci

. Podjela, kra?a tijela, osjetila, ?iv?ani sustav |
Biologija
Broj stranica: 10

Ekologija - referat

. Ekologija, biologija |
Biologija
Broj stranica: 3

Srce i krvožilni sustav

Referat iz biologije, o krvožilnom sustavu.. Srce, krv, krvne ?ile, arterije, vene, plazma |
Biologija
Broj stranica: 9

Biogeni kemijski elementi - Referat

Biogeni elementi
Ugljik
Vodik
Kisik
Dušik
Sumpor
Fosfor
Mineralne soli
Faktori rasta
Prekursori i induktori. Biologija, krvozilni sustav, voda, ugljik, sumpor, fosfor, minerali, soli, induktori
Biologija
Broj stranica: 9

Recikliranje

. Recikliranje, biologija |
Biologija
Broj stranica: 5

Znanosti u biologiji - Popis i pregled

biologija
Botanika
Zoologija
Antropologija
Anatomija
Fiziologija
Ekologija
Evolucija
Genetika
Citologija
Entomologija
Molekularna biologija
Biokemija
Biofizika
Histologija
Taksonomija. Znanosti, biologija, zoologija, botanika, antropologija, anatomija, fiziologija, ekologija, evolucija, genetika, citologija, entomologija, biokemija, biofizika
Biologija
Broj stranica: 7

Biološka evolucija - Referat

BIOLOŠKA EVOLUCIJA- postupan razvoj živog svijeta od njegova postanka do danas, odnosno od jednostavnijih živih bića prema složenijima. Počela je sa pojavom nukleinskih kiselina i jednostavnih živih bića i još traje dok je kemijska završila.. Biologija, organizmi, evolucija, razvoj, nukleinske kiseline, dna, rna
Biologija
Broj stranica: 3

Eukariotska stanica - Sastav i uloga - Referat

Eukarioti su organizmi odnosno stanice kod kojih je nasljedni materijal smješten u jezgri obavijenoj posebnom jezgrinom membranom. U eukariotskoj stanici razvile su se i brojne stanične organele kojih nema kod prokariotskih organizama, među kojima su: endoplazmatiski retikulum, Golgijev aparat, lizosomi i dr.

Životinje, čovjek, biljke, gljive i protisti su eukarioti, dok su bakterije i modrozelene alge prokarioti. Izuzev protista, svi drugi eukarioti su višestanični. Za razliku od eukariota, prokarioti nemaju jezgru i ostale složene stanične strukture. Izraz „eukariot“ potječe od grčke riječi ευ, koja znači dobro/istinito, te od κάρυον, koja znači lješnjak ili jezgru.. Stanica, biologija, eukarioti, prokarioti, nukleus, mitohondrij, kromosomi, bakterije, jezgra
Biologija
Broj stranica: 11

Bilirubin i urobilinogen

Rbilinogen je kemijski spoj, bez boje koji nastaje redukcijom bilirubina, djelovanjem bakterija u probavnom sustavu i dio je fiziološkog puta tzv. enterohepatičkog kruženja žučnih soli.

Bilirubin koji dolazi u probavni sustav bakterije pretvaraju u urobilinogen od kojega se dio ponovno repasorbira kroz sluznicu u krvotok, dok dio ostaje u probavnom sustavu i izlučuje se stolicom:

Dio urobilnogena koji se izlučuje stolicom prelazi u sterkobilinogen, pa u sterkobilin, kemijski spoj koji daje stolici karakterističnu smeđu boju. Dio koji ponovno ulazi u krvotok:
ponovno se izluči u stolicu (veći dio)
izluči se bubregom u mokraću (oko 5%), gdje urobilinogen prelazi oksidacijom u urobilin, pigment žute boje
. Bilirubin, urobilinogen, hemoliza, eritrociti, kemija, biologija, bakterije, enterohepaticki sustav, ?ucne soli,
Biologija
Broj stranica: 5

Anemija

Anemija je stanje u kojem u krvi nema dovoljan broj eritrocita odnosno crvenih krvnih zrnaca. Postoji nekoliko vrsta anemija: ona može biti blaga ili teška, akutna ili kronična.

Ponekad je dijagnoza evidentna odmah a ponekad je potrebno učiniti detaljnu obradu kako bi se otkrio uzrok.

Važno je naglasiti da je anemija, slično temperaturi SIMPTOM a ne dijagnoza sama po sebi, uzrok se utvrdi detaljnom obradom.

Krv se sastoji od tekućeg dijela koji se naziva PLAZMA te staničnih elemenata: eritrocita (crvena krvna zrnca), leukocita (bijela krvna tjelešca) i trombocita (sudjeluju u zgrušavanju) Sada govorimo samo o eritrocitima odnosno crvenim krvnim zrncima.

Oko 10 posto opće populacije ima anemiju a u nekim je zemljama ta brojka i viša, češća je kod žena (menstruacije), vegetarijanaca (nedostatak vitamina i željeza), male djece.
. Krv, anemija, slabokrvnost, eritrociti, leukociti, trombociti, bijela krvna zrnca, crvena krvna zrnca, krvne plocice, krvarenje, hemoragija, hemoglobin, hemoliza, normocitna anemija, makrocitna anemija, mikrocitna anemija, zeljezo, vitamin b12, folna kiselina, perniciozna anemija, aplasticna anemija, hemoliticka anemija, srpasta anemija, talasemija, sferocitoza
Biologija
Broj stranica: 4

Djelovanje fizikalnih i kemijskih sredstava na mikrobe

Mikrobiostatici inhibiraju rast i razmnožavanje bakterija, spora, gljivica, virusa, parazita. Mikrobicidna sredstva ubijaju.
Sterilnost je nepostojanje bilo kakvih mikroba u i na nečemu.
Gnotobioza je najveća moguća sterilnost posvuda...zrak, pribor, organizam.
Sepsa je prisutnost mikroba u krvi i njihovo širenje po tijelu i opasno je po život.
Dezificijens otklanja mikrobe (ponekad i spore) sa površine predmeta.
Antiseptik kemijsko sredstvo koje uništava mikrobe na koži i sluzokoži.
Sterilizacija je ubijanje svih mikroba i spora bez obzira na vrstu i patogenost fizikalnim sredstvima.
Dezifenkcija je ubijanje mikroba ponekad i spora kemijskim sredstvima.
. Medicina, biologija, mikrobiologija, stanica, bakterija, virus, mikrobi, mikroorganizmi
Mikrobiologija
Broj stranica: 15

Evolucija - Referat

Skup znanstvenih teorija i hipoteza o nastanku života, o zakonima i putovima postupnoga razvoja živoga svijeta; razvoj organizama od jednostavnih prema složenima; razvoj vrste, populacije, ili koje druge više sistematske skupine – filogenija. U najširem smislu, proces u kojem nizom promjena ili razvojnih stupnjeva živi organizam ili skupina organizama stječe karakteristične morfološke i fiziološke značajke; teorija po kojoj različiti tipovi životinja i biljaka potječu od drugih preegzistentnih tipova. Ta teorija, prema kojoj se viši oblici života izvode iz nižih, temelji se na opsežnim promatranjima, os. na područjima paleontologije, embriologije, poredbene anatomije, genetike, molekularne biologije (molekularna evolucija), poredbene fiziologije i životinjskoga ponašanja. Znanstveno se oblikovala početkom XIX. stoljeća.. Evolucija, biologija, kemija, genetika, zivot, razvoj, organizmi, filogenija
Biologija
Broj stranica: 4

Osjetilni i živčani sustav - Referat

OSJETILNI I ŽIVČANI SUSTAV
Obavlja zajedno s endokrinim sustavom nadzornu - koordinativnu i regulatornu zadaću
izmeñu pojedinih organa. Nadgleda brze aktivnosti. Prikuplja, prenosi, obrañuje i
pohranjuje brojne informacije iz tijela i okoline. Pohranjene informacije pamti i njima se
služi po potrebi u bilo koje vrijeme. Živčani sustav čovjeka razvija logično rasuñivanje,
svijest, razum i inteligenciju. Ponaša se u osnovi kao kibernetički sustav. Karakterizira ga:
primanje, pohranjivanje, interpretiranje i očitavanje informacija, te reakcija ne primljene
podražaje ili obavlja misaonu radnju. Sustav za primanje informacija sastoji se u čovjeka
od oko 6 mlrd. receptorskih stanica (neurona). U posebnim osjetilnim organima (pretežito
na glavi) koncentrirano je još oko 6 milijardi receptorskih stanica. U mozgu ima ukupno
oko 25 mlrd stanica, od čega su oko 13 milijardi neuroni, a preostale stanice su glija
stanice. Prema grañi, smještaju i ulozi koju obavlja ž.s. možemo podijeliti na osjetilni ili
senzorički (receptivni), pokretački ili motorički, središnji i periferni, voljni i autonomni.. Osjet, zivci, mozak, vid, sluh, njuh, receptori, osjetila, vegetativni zivcani sustav, motorika, autonomni sustav, mozak
Biologija
Broj stranica: 10

Kariogram referat

Referat iz biologije, o izradi kariograma.. Biologija, referat iz biologije, referat o kariogramu, kariogram referat, biologija referat, izrada kariograma |
Biologija
Broj stranica: 3

Fosili i evolucija - Sastavak

Fosili (na latinskom, fossus, što znači "iskopan") su mineralizovani ili drugačije sačuvani ostaci - ili druge vrste tragova i otisaka (poput tragova stopala) - životinja, biljaka i drugih organizama. Budući da se fosili nalaze u stijenama i sedimentnim stratama, također su poznati i pod nazivom fosilni zapisi. Proučavanjem fosila bavi se paleontologija.
Evolucija (lat. evolutio: razvoj, razvitak), razvoj iz nižega u više, iz jednostavnoga u složeno, nekoga prirodnog ili društv. procesa (npr. umnih sposobnosti, sredstava za proizvodnju); manifestacija neke pojave, događaja ili ideje sukcesivno, u jednom slijedu (npr. slikarstva, pjesništva, drame , tragedije itd.); u povjesnom razvoju društva, kvantitativna postupna promjena kao suprotnost revoluciji; svaki razvoj koji je sličan rastu žive tvari, nasuprot kreativnom shvaćanju (npr. evolucija nekog izuma, evolucija običajnoga prava); kretanje koje se sastoji od niza povezanih i uzajamno uvjetovanih radnji; proces oblikovanja nekoga finalnog proizvoda, isto tako i sam proizvod iz tog procesa, kao i svaka oblikovana etapa, jedinica iz jedne razvojne serije (npr. cvijeta iz pupoljka) itd.. Fosili, evolucija, darwin, biologija, iskopine, sedimenti, paleontologija, fosilizacija
Biologija
Broj stranica: 2

Gibanje u biljaka - Sastavak

Samo neke niže biljke ili dijelovi viših biljaka mogu slobodno mijenjati položaj u prostoru. Čvrsto zakorijenjene biljke odgovaraju na različite signale iz okoliša promjenama načina rasta i razvitka, u što su uključena i određena gibanja, bilo staničnih organela ili čitavih organa. Tako npr. korijenje uvijek raste u smjeru središta zemlje, a listovi sobnih biljaka uvijek se okreću prema prozoru kroz koji dopire svjetlost. Gibanja viših biljaka mogu biti polagana gibanja organa rastenjem i podražajna gibanja organela ili organa, koja biljci omogućuju dopiranje do povoljnih područja okoliša odnosno izbjegavanje nepovoljnih područja.. Biljke, flora, gibanje, biologija, okolis, organi, organele
Biologija
Broj stranica: 3

Alergije i tumori - Sastavak

ALERGIJE

Stanje preosjetljivosti organizma na neke njemu strane tvari tj. nedovoljan imunitet. Strana tvar koja uzrokuje alergiju naziva se ALERGEN ili REAGIN. To je slabi antigen koji uzrokuje stvaranje antitjela.
Alergeni mogu biti:
- tvari iz prašine
- okoline (kemikalije, perje, boje)
- tvari sadržane u hrani
- ljekovi (najčešći uzročnici ANAFILAKSIJE tj. reakcije na tvar na koju je osoba alergična, npr. penicilin, a koju karakterizira pad tlaka, povišena temperatura, nesvjestica, gušenje, pa čak i smrt)
- spolne rasplodne stanice (polen ili pelud)

Tumorske (maligne) zloćudne stanice koje čine rak javljaju se neprestnao, ali ih imunološki sustav gotovo uvijek «uzima» kao nešto strano pogotovo zato jer se na njihovim membranama javljaju specifični tumorski antigeni, te ih suzbija. Ponekad zloćudne pojave odole sustavu nadzora pa ih nazivamo RAK.
Obzirom na stanice, odnosno tkiva koja ga izrađuju razlikujemo:
BENIGNI (dobroćudni) tumor, čije su novotvorevine dobro ograničene (diferencirane) te je njihova struktura vrlo slična normalnom zdravom tkivu ili organu, sporije rastu, nemaju sposobnost razaranja okolnog tkiva i ne stvaraju METASTAZE (sekundarno nastale promjene koje nisu u dodiru s primarnim tumorom i nalaze se u udaljenim tkivima).
MALIGNI (zloćudni) tumor, koji izgrađuju slabo diferencirana tkiva koja brže razaraju okolno tkivo i stvaraju metastaze.
Prema vrsti tkiva iz kojih nastaju, razlikujemo:
ADENOM – koji potječe iz žljezdanog tkiva ili svojim rastom stvara sliku žljezdanog tkiva
KARCINOM – koji nastaje iz epitelnog tkiva (koža i sluznica)
SARKOM – koji nastaje iz vezivnog tkiva (kosti)
PAPILOM – dobroćudni epitelni tumori koji stvaraju resičaste tvorbe
POLIP – koji se izbočuje iznad površine sluznice kao vidljiva masa
Uzročnici pojave raka (KANCEROGENI) mogu biti različiti:. Alergije, tumori, biologija, osteom, papilom, polip, kancerogeno, maligno, benigno, melanom, sarkom, cista
Biologija
Broj stranica: 3

Biljni hormoni - Kratki sastav

Biljni hormoni (fitohormoni) su organske tvari koje djeluju u minimalnim količinama na rast i razvoj biljaka usklađujući te procese sa promjenama u vanjskoj sredini. Sintetiziraju se u određenim dijelovima biljke, najviše u vegetacionim kupama stabla i korijena i listovima, odakle se prenose do ciljnih mjesta u kojima ostvaruju fiziološki efekt. Reguliraju specifične fiziološke procese: od klijanja sjemena pa do sazrijevanja plodova.. Biljni hormoni, biologija, vegetacija, sjeme, plod, rast, stabla, listovi, fitohormoni
Biologija
Broj stranica: 1

Stanica i stanične organele

Sve stanice se dijele na prokariote i eukariote. Prokarioti ( Grčki pro prije i kario koštica ili jezgro) nemaju jasno ograđen regija koji sadrži genetski materijal, DNK, od ostatka stanice i ima jednostavniju građu od eukariota. Eukarioti su druga vrsta stanica koje imaju jasno definiranu regiju s genetskim materijalom, veliki broj organela koje imaju određene funkcije i morfološki su kompliciranije.

Najočiglednija razlika između prokariotske i eukariotske stanice je postojanje unutrašnjih membrana i njihove funkcije. Kod eukariota regija koji sadrži genetski materijal je odvojen od ostatka stanice membranom, dok kod prokariota taj regija nema membranu i nije jasno definisan. Membrane kod eukariota također imaju važnu ulogu u strukturi različitih organela. Organele su intracelularne strukture koje imaju jasno određene funkcije u stanici analogno organima koji imaju jasno određene funkcije u tijelu. Samo ime organela (mali organ) je nastalo tako što su biolozi uvidjeli paralelu u odnosu organela i stanice, te organa i tijela.. Lisosomi, mitohondrije, biljna stanica, zivotinjska stanica, citoplazma, organela, eukarioti, prokarioti, geni
Biologija
Broj stranica: 8

Svitkovci - Sastavak

Svitkovci (Chordata) su koljeno višestaničnih životinja čija je glavna osobina unutrašnji osovinski kostur ili horda. Kod najnižih predstavnika tog odjeljka životinja, horda ima oblik stupića građenog od vezivnog tkiva koji se pruža cijelom dužinom tijela, a životinje su bilateralno simetrične. Kod viših predstavnika skupine horda se pojavljuje samo u embrionalnom dijelu razvoja, da bi se kasnije, zamjenjujući ju, razvila hrskavičasta ili koštana kralježnica.

Koljeno svitkovaca dijeli se na četiri potkoljena, bezlubanjce (Acraniata) (sa glavnim predstavnicima plaštenjacima i svitkoglavcima), lubanjce (craniata) i kralježnjake.

Starije klasifikacije su dijelile svitkovce na četiri pododjeljka (žiroglavce (Enteropneusta), plaštenjake (Tunicata), bezlubanjce (Acrania) i kralježnjake (Vertebrate)).. Biologija, svitkovci, zivotinje, acraniata, plastenjaci, craniata, enteropneusta, tunicata, vertebrate
Biologija
Broj stranica: 2

Osjetila - Referat

Osljednjih deset godina zahvaljujući primjeni sve finijih tehnika omogućava se uvid u razvoj djeteta u majčinoj utrobi od samog početka novog života. Razvoj osjetila počinje već u prvim mjesecima. Čemu služi tako rani razvoj, ako se dijete još osjetilima ne koristi zapitati ćemo se? No majčin trbuh nije zatvorena tvrđava koja ne dopušta nikakve vanjske stimulacije da se ne bi ometalo rast ploda. Naprotiv, to je prostor pun različitih zvukova i emocionalnih uzbuđenja koji se prenose od majke, ali isto tako mirisa i okusa i nešto manje svjetlosti. Ovi signali aktiviraju i oblikuju centralni živčani sustav (mozak) budućeg novorođenčeta i omogućuju mu da osjeća i sprema neophodne senzacije kako bi uspostavilo ne samo fizičku, nego i mentalnu (duhovnu) vezu s majkom. Vid, sluh, okus, miris, zivcani sustav, mozak, senzacije, osjeti, percepcija
Biologija
Broj stranica: 3

Biostatička metoda u humanoj genetici

Referat iz biologije, o metodi rodoslovlja i biostatičkoj metodi u humanoj genetici.. biologija referat, referat iz biologije, metoda rodoslovlja referat, biostaticka metoda referat, referat iz genetike, humana genetika referat
Biologija
Broj stranica: 3

Trihineloza - Referat

Trihineloza je nametnička bolest od koje obolijevaju sisavci, pa tako i čovjek.
Bolest ne uzrokuje bakterija ili virus već crvoliki nametnik Trichinella Spiralis.
U svih sisavaca nametnik kao ličinka živi unutar mišićnih stanica, a kao odrasli oblik u crijevu.
Za razliku od ostalih nametnika u crijevu svinja, trihinela je sklupčana unutar mišićne stanice i zbog toga potpuno nevidljiva golim okom. Nametni se može uočiti samo pregledom mesa trihineloskopom ili mikroskopom.. Biologija, trihineloza, nametnici, trichinella spiralis, misici, trihineloskop, svinjetina
Biologija
Broj stranica: 2

Žarnjaci - Referat

Žarnjaci (Cnidaria) su koljeno odjeljka pravih mnogostaničara iz skupine beskralješnjaka. Tradicionalno ih se, zajedno s rebrašima (Ctenophora) svrstava u natkoljeno mješinaca.
Žarnjaci kao višestaničari imaju prava tkiva i organe. Građeni su prema višestruko variiranom radialnosimetričnom planu, a sastoje se od dva sloja stanica, vanjskog ektoderma i unutrašnjeg entoderma. Između ta dva stanična sloja, nalazi se želatinozni sloj mezoglej u kojem nema stanica.

Entoderm, često nazvan i gastroderm, obuhvaća "želudac" žarnjaka, takozvanu gastralnu šupljinu. Žarnjaci imaju samo jedan otvor kroz koji uzimaju hranu i zatim iz šupljine, mješine, izbacuju neprobavljene ostatke lovine. On uz mezoglej služi i kao hidrostatička podrška, zamjena za kostur. Čvrsti kostur postoji samo kod polipa koji ciljano u tu svrhu talože kalcij. Pored toga, ektoderm istovremeno ima ulogu prijenosa hranjivih tvari i izbacivanja neprobavljenih ostataka, a nalazi se i na lovkama. To znači, da gastrovaskularni sistem ima dvije uloge, probavu, i prijenos hranjivih tvari. Zarnjaci, biologija, cnidaria, beskraljesnjaci, visestanicni organizmi
Biologija
Broj stranica: 5

Probava i probavni sustav - Referat

Probava je proces koji se događa u probavnom sustavu a razgrađuje hranu mehanički i kemijski.
Ljudski probavni se sustav sastoji od probavne cijevi i probavnih žlijezda. Probavnu cijev čine: usta, jednjak, želudac, tanko crijevo, debelo crijevo i crijevni otvor (anus). Probavne žlijezde su gušterača, jetra (one svoje probavne sokove luče u dvanaesnik) i žlijezde slinovnice. Na spoju tankog i debeloga crijeva nalazi se slijepo crijevo s nastavkom crvuljkom. Hrana se u probavnom sustavu mijenja mehanički i kemijski.. Probavni sustav, biologija, probava, probavne zlijezde, usta, jednjak, zeludac, tanko crijevo, debelo crijevo, anus, gusteraca, jetra, dvanaesnik, slijepo crijevo, crvuljak
Biologija
Broj stranica: 4

Biljke - Referat(općenito)

Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži preko 300,000 vrsta, uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.

Aristotel je podijelio sve žive stvari među biljkama, koje se ne miču ili imaju osjetljive organe i životinje. U sustavu podjele po Linnaeusu oni postaju: biljke - carstvo Vegetabilia (kasnije Plantae) i životinje - Animalia. Nakon toga postalo je jasno da carstvo Plantae sadrži nekoliko međusobno povezanih grupa zajedno s gljivama i nekoliko vrsta alga koje su uvrštene u novo carstvo.

Bez obzira na to one se i dalje često smatraju biljkama u mnogim kontekstima.. Razmnozavanje, rast, biljke, biologija, flora, alge, trave, cvjetovi, drvece, gljive, sjemenka, tucak, pelud, list, klorofil, fotosinteza
Biologija
Broj stranica: 4

Endokrine žlijezde - Referat

Endokrini sustav je signalni informativni sustav sličan živčanom sustavu. Dok živčani sustav koristi živce za upravljanje informacijama, endokrini sustav koristi krvne žile kao informacijske kanale. Žlijezde locirane u raznim dijelovima tijela u krvotok otpuštaju specifične kemijske spojeve zvane hormoni koji potom reguliraju razne funkcije u organizmu. Hormoni se otpuštaju direktno u lokalnu krvnu žilu i potom putuju krvotokom i djeluju točno na onaj organ ili funkciju za koju su namijenjeni, odnosno onaj koji ima receptore za određeni hormon. To je klasična endokrina signalizacija. U drugim signalizacijama cilj može biti ista stanica (autokrina) ili obližnja (parakrina). Hormoni služe u regulaciji raspoloženja, rasta i razvoja, raznih funkcija tkiva i metabolizma, kao i slanje poruka i djelovanje na njih. Neke žlijezde mogu biti povezane i djelovati jedna preko druge u skevenca čineći tako osovinu, primjer tome je hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna osovina. Tipične endokrine žlijezde su hipofiza, štitna žlijezda i nadbubrežna žlijezda. Za razliku od njih, tipične egzokrine žlijezde su žlijezde slinovnice, znojne žlijezde i žlijezde u probavnom sustavu. Zlijezde, endokrine, biologija, hormoni, stitnjaca, hipofiza, hipotalamus, nadbubrezna zlijezda
Biologija
Broj stranica: 2

Zmije - Referat

Zmije (grč. Ophidia, lat. Serpens) su podred unutar razreda gmazova čije je hladno i suho tijelo prekriveno ljuskama. Vode porijeklo od predaka koji su ličili na guštere, no jako im se izdužilo tijelo, a noge su im reducirane pa se kreću vijugajući. Velike vrste (pitoni i anakonde) narastu do 8 m, u iznimnim slučajevima i do 10 m. Povremeno se javljaju izvještaji i o rekordnim dužinama više od 10 m, ali to nije nikada dokazano.
"Broj kralježaka im je povećan na dvjesto (kod nekih vrsta maksimalno 435). Kosti čeljusti i nepca su povezane samo tetivama koje omogućuju veliko širenje, tako da i veći plijen mogu progutati u jednom komadu. U velikom želucu relativno visoko koncentrirana solna kiselina zatim razgrađuje plijen. Kržljonoške mogu gladovati i duže od godine dana.". Biologija, zmije, guje, otrovnice, gmazovi, otrov, ugrizi, poskok, udav, anakonda, ridjovka, bjelouska
Biologija
Broj stranica: 2

Rakovi - Referat

Rakovi (Crustacea) su razred člankonožaca, većinom morskih i slatkovodnih životinja, samo manji broj vrsta živi na kopnu. Različite su veličine, od mikroskopski sitnih (promjera oko 0,1 mm) do golemih, npr. japanskoj golemoj rakovici (Macrocheira kaempferi) su noge dulje od 1,5 m.
Tijelo im je člankovito, izgrađeno od većeg broja kolutića, među kojima se razlikuju kolutići glave, prsa i zatka. Od ostalih se člankonožaca razlikuju po tome što dišu škrgama. Najčešće imaju dva para ticala koja služe kao osjetilni organi, ali i za kretanje i pridržavanje. U škrgonožaca (Branchiopoda) i tankoljuskara (Leptostraca) tijelo se sastoji od triju dijelova: glave, prsiju i zatka. U ostalih je skupina glava srasla s prsnim segmentima u glavopršnjak. Trbušni segmenti su odijeljeni te svaki, osim posljednjega, nosi par nogu. U nametničkih oblika noge su zakržljale, prvi i drugi par pretvoreni su u ticala i služe kao osjetila za opip i miris. U pričvršćenih (sesilnih) vrsta prva dva para nogu pretvorena su u organ za pričvršćivanje, a ostala tri para ekstremiteta na glavi služe za prihvaćanje i drobljenje hrane. Tijelo rakova je zaštićeno hitinskim oklopom koji, očvrsnut kalcijevim karbonatom i fosfatom, čini jak vanjski kostur (egzoskelet). Oklop prilikom presvlačenja rakovi odbacuju i zamjenjuju novim. Rakovi, osobito kopneni, imaju veliku moć regeneracije izgubljenih dijelova, a u viših rakova postoji mogućnost samoosakaćivanja npr. odbacivanja nogu ako su za njih uhvaćeni. Duljina života u rakova je različita, od nekoliko mjeseci do više od 50 godina (jastog).. Rakovi, biologija, clankonosci, rakovica, jastog, oklop, klijesta
Biologija
Broj stranica: 6

Zaraza virusom HIV-a - Referat

Najčešći načini i putevi zaraze

• spolni odnos sa HIV pozitivnom osobom (vaginalni, analni ili oralni)
• preko zaražene krvi ili krvnih pripravaka , zaraženim priborom- intravenski narkomani,
• vertikalni prijenos (sa inficirane majke na dijete)

U velikoj su opasnosti od zaraze HIV-om osobe rizičnog ponašanja, a takvim se smatra:

• kada se ne koristi kondom pri spolnom kontaktu , kod čestih promjena partnera
• veze “za jednu noć”, spolni odnosi pod uticajem alkohola , droge,
• kada se koristi zajednički narkomanski pribor ,
• kada zdravstveni djelatnici bez zaštite (naočale, rukavice) dolaze u dodir sa ljudskom krvlju i sekretima.
• zaražen muškarac lakše zarazi ženu nego zaražena žena muškarca. Zaraza, hiv, biologija, spolni odnos, narkomanija, prezervativi, kondomi
Biologija
Broj stranica: 4

Stapčarke - sve o ovoj vrsti gljiva - Sastavak

Stapčarke obuhvaćaju sve one gljive na koje ljudi misle kada u svakodnevnom životu govore o gljivama. Treba izdvojiti neke parazitske stapčarke, a pripada im žitna hrđa koja dio svog života provodi na biljci žutiki, a drugi dio života na žitu, parazitirajući na listovima i stabljici. Suzbija se uništavanjem žutike. . Gljive, micelij, stapcarke, biologija, klobuk, stapka
Biologija
Broj stranica: 7

Voda - Referat

Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednog atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života. Kemijska formula vode je H2O.

Ima ledište na 0ºC (273K) i vrelište na 100ºC (373K). Također se javlja kao tekućina (između 0 C° i 100 °C).

Na Zemlji tvori oceane, rijeke, oblake i polarne kape. Voda pokriva 71% zemljine površine i nužna je za život kakav poznajemo. Ona je po težini najobilnija sastavnica stanica i organizama (75-85%), a veliki broj stanica ovisi o izvanstaničnoj okolini koja je također uglavnom vodena. Najveća gustoća vode je pri 4°C (anomalija vode).. Voda, biologija, h2o, vodik, kisik, molekula, tekucina, led, para, oceani, rijeke, mora
Biologija
Broj stranica: 5

Spužve, beskolutičnjaci, mnogokolutičavci - Referat

Spužve (lat. Porifera) su jedno od koljena životinja iz skupine beskralješnjaka, a dio su odjeljka Parazoa. Vrlo su jednostavne građe i stanice im nisu udružene u tkiva. Sve životinje tog koljena žive u vodi. Žive u svim svjetskim morima, a samo nekoliko vrsta žive u slatkoj vodi.

Postoji više od 7.500 vrsta spužvi čija veličina se kreće od nekoliko centimetara pa do visine od preko 3 metra. Oblik većine vrsta ovisi o ishrani i okolišu. Spužve su sjedilačke životinje. Prednost daju tvrdoj podlozi, no može ih se naći i pričvršćene za biljke ili ljušture mekušaca.
BESKOLUTIĆAVCI.naziv ameria dolazi od grč. Riječi a=ne, meros=dio, cjelina.Opće značajke:pojavile se prije 10na 9 godina , imaju nekolutičavo tijelo.Večina su BILATERALNO ili dvobočno simetrične životinje (tijelo im djeli jedna ravnina Simetrije na 2 jednaka djela). Razvili su se od praživotinja; njihovi preci.Bili su jednostanične praživotinje; Po jednoj teoriji smatra se da su prvi Beskolutičavci virnjaci, a po drugoj da su to bili žarnjaci.Žive svugdje,Uglavnom u vodama, rjeđe su paraziti, a rijetko imamo i kopnenih.
. Spuzve, beskoluticnjaci, mnogokolutnjicavci, ameria, polymeria
Biologija
Broj stranica: 2

Građa i uloga spolnih organa u čovjeka - Kratki sastavak

Spolnim organima nazivamo one dijelove anatomije čovjeka (i anatomije drugih živih bića) koji su uključeni/koji se koriste pri razmnožavanju i time sačinjavaju reproduktivni sustav kompleksnih organizama:
kod muškaraca: testisi, penis, prepucij, mošnje, prostata
kod žena: jajnici, klitoris, vagina, velike i male usne, Bartholinijeve žlijezde, maternica

Termin genitalije rabi se vanjski (vidljivi) dio spolnih organa: za penis i mošnje kod muškaraca, odnosno za velike i male usne te klitoris u žena.. Biologija, spolni organi, covjek, genitalije, penis, vagina, maternica, testisi, jajnici, spol
Biologija
Broj stranica: 3

Dišni sustav i bolesti dišnog sustava - Sastavak

Dišni sustav je u neprekidnom kontaktu s okolinom. Kroz njega zrakom ulaze razne čestice, pa je kao takav jako osjetljiv na bolesti:
Prehlada - najčešća bolest dišnog sustava koju može uzrokovati na stotine različitih virusa. O vrsti virusa koji je izazvao prehladu ovise i simptomi. U pravilu bolest zahvati gornje dijelove dišnog puta: nos i grlo, no može zahvatiti i grkljan (laringitis) i pluća (akutni bronhitis). Simptomi prehlade su: hunjavica, kašalj, kihanje, promuklost, suzenje i grlobolja. Imunološki sustav čovjeka u pravilu je učinkovit prema prehladi, koja rijetko kad traje dulje od 7 dana. Postoje bolesti koje se mogu nastaviti na prehladu, a to su: infekcija ždrijela, krajnika ili pluća, te angina.
Akutni bronhitis - njega uzrokuje upala sluznice gornjih dišnih puteva, do koje je došlo djelovanjem virusa. Simptomi su otežano disanje, hripanje, povišena tjelesna temperatura, bol u prsnom košu i kašalj sa sivkastim ispljuvkom.
Kronični bronhitis - najčešći uzrok ove bolesti je pušenje i onečišćen zrak. To iritira sluznice gornjih dišnih puteva, pa one odebljaju, a dišne cijevi se začepe. Kod nekih bolesnika oštećuju se i alveole, pa nastaje enfizem pluća. Tijelo dobiva sve manje kisika i otežan je protok krvi kroz pluća, a mogu se javiti i problemi sa radom srca.
Upala pluća (pneumonija) - bolest koju uglavnom uzrokuju neke vrste bakterija ili virusa, no mogu je izazvati i jaki iritativni plinovi. Simptomi ove bolesti su: visoka temperatura, bolno i otežano disanje, te krvav ispljuvak. Disanje će biti otežanije što je veći broj oštećenih alveola. Ponekad može biti oštećen velik dio plućnog krila, ili čak čitavo, što dovodi do smanjenja difuzije kisika u krv. Upala pluća teška je bolest, pa je najbolje odmah javiti se liječniku.
Rak pluća - bolest dišnog sustava koji se u vrlo visokom postotku javlja kod pušača. Dim iz cigarete oštećuje stanice sluznice dušnika, što je prvi korak ka stvaranju tumora. Tumor se širi na pluća, a potom se krvlju prenose u druge dijelove tijela i stvaraju sekundarne tumore. Prvi simptom bolesti je pojačan kašalj, od kojeg se može patiti i nekoliko godina. Popratni simptomi su: otežano disanje, krvav ispljuvak í bol u prsima.
Tuberkuloza - ovu bolest izaziva bacil Mycobacterium tuberculosis i česta je bolest pluća. Otkriveni su razni antibiotici kojima je olakšano liječenje ove bolesti.. Disni sustav, bolesti, pluca, tuberkuloza, dusnik, prehlada, sinusi, rak, pneumonija, embolija, alveole
Biologija
Broj stranica: 3

Varijabilnosti referat

Referat iz biologije, o varijabilnosti.. Biologija, varijabilnost, razlike izmedju jedinki, genetika, mitoza, mejoza, geni, naslijedjivanje |
Biologija
Broj stranica: 3

Ptice - Sastavak

Ptice su, pored gmizavaca, vodozemaca i sisara jedan od četiri razreda koji čine klasu kopnenih kičmenjaka (tetrapoda). Nauka koja se bavi proučavanjem ptica naziva se ornitologija. Ptice žive na svim kontinentima, i do sada je poznato 9.800 vrsta. Međutim, taj je broj sporan, jer neki ornitolozi smatraju, da bi broj vrsta mogao biti i daleko veći.
Osnovu leta čine oblik, pokretljivost krila pneumatične kosti i snažni prsni mišići. Tokom leta ptica diže krila i zastavice na perima zauzimaju okomiti položaj, a tokom spuštanja krila vodoravan položaj- pri tome se mijenja pritisak zraka na krilima. Neke ptice lete u pravoj liniji (grlica), dok se druge tokom letenja uzdižu i poniru (zelena žuna). Brzi metabolizam u ptica omogućava nadoknadu velikog utroška energije tokom letenja.. Ptice, biologija, kicmenjaci, ornitologija, let, krilo
Biologija
Broj stranica: 4

Dišni i obrambeni sustav - Referat

-DIŠNI SUSTAV- respiracija- udisaj i izdisaj
-u 1 minuti (uzdišemo, izdišemo) 12 puta – frekfencija disanja | u 1 udisaju – 500 ml zraka –
respiracijski volumen – minutni respiracijski volumen
-disanje je omogućeno dišnim centrom otkud dolaze impulsi koji se priključuju na dišne
mišiće(unutrašnji i vanjski međurebreni mišići, ošit(mišično-vezivna predgrada) i kosti) ;
kontrakcijom tih mišića pomiću se rebra | respiracijski centri su u produženoj moždini
-gornji dišni putevi: nos, usta i grkljan | na početku dušnika je grkljan koji se pomiče kad
gutamo hranu | donji dišni putevi : dušnik, dušnice i dvaju plućnih krila s poplućnicom ;
-pluća su zbog alveolarne građe meka i spužvasta, u djeteta su svjetloružičasta a u odraslih
zbog taloženja različitih čestica iz zraka postaju siva, pluća pušača su smeđa
-respiracijska površina je 70 m2, kroz respiracijsku površinu se vrši izmjena plinova
-dušnik (trachea)- dug je 12 cm, grana se na lijevu i desnu dušnicu (bronhi) | pluća-dva
plučna krila ( lijevo-dva režnja, desno-tri režnja, veće od lijevog), težina 1.2 kg ; završni dio
bronha čine bronhioli koji završavaju proširenim plućnim mjehurićima (alveole).... Biologija, disni sustav, pluca, alveole, kisik, limfa, slezena, antitijela
Biologija
Broj stranica: 5

Voće - Referat

Voće je zrelo reproduktivno tijelo biljaka sjemenjača, pogotovo onih koje imaju svježe plodove. Voće je dragocjeno i nezamjenjivo za dobar rad i vitalnost organizma čovjeka. Značajna je uloga mineralnih materija, zvanih makroelementi ili mineralne soli, kao i uloga nezaobilaznih mikroelemenata.

Voće spada u posebnu grupu namirnica koje se, sa pojedinim izuzecima odlikuju:
malom energetskom vrijednošću
velikim sadržajem vode
malom količinom proteina i masti
znatnim sadržajem ugljenih hidrata i celuloze
bogatstvom mineralnih sastojaka i vitamina, kao i sadržajem drugih hranjivih sastojaka kao što su enzimi, organske kiseline, antocijani, tanini i dr.

Zbog ovakvog sadržaja, prije svega, mineralnih sastojaka, vitamina, celuloze, enzima i drugih koji imaju prevashodno zaštitnu ulogu u organizmu, kao i sadržaju voćnih šećera koji predstavljaju vrlo pogodne izvore energije, voće i povrće ima veliki značaj za ljudsko zdravlje.. Voce, biologija, sjemenjace, plodovi, vitamini, minerali, soli, celuloza, jabuke, kruske, banane, kivi, grozdje, narance, mandarine
Biologija
Broj stranica: 3

Djelovanje okolišnih čimbenika na rast i razvitak biljaka

DJELOVANJE OKOLIŠNIH ČIMBENIKA NA RAST I RAZVITAK BILJAKA
Pod utjecajem okoliša mogu se mijenjati npr. koliko će visoko izrasti neko stablo, kada će ući u
reproduktivnu fazu, itd - najvažniji okolišni čimbenici koji djeluju u tom pogledu su
temperatura te intenzitet i trajanje svjetlosti.
TEMPERATURA - Biljne st. sadržavaju velike količine vode koja se pri niskim
temperaturama može smrznuti. Tropske su biljke jako osjetljive na niske temperatue, ali biljke
umjerenog i polarnog područja, zahvaljujući različitim prilagodbama, otporne su na hladnoću.
Jedna od takvih prilagodbi jest i prekid aktivnog rasta vegetativnih vrškova koji se u jesen
obavijaju ljuskama (zimski mirujući pupovi) i ulaze u stanje mirovanja (dormancije). Uloga
ljusaka je zaštitna. U nekih biljaka nadzemni dijelovi ugibaju u jeseni na početku zime, ali
podzemni organi (lukovice, podanci i gomolji) prezimljuju ispod površine tla i u proljeće iz
njih izraste novi izdanak. U usporedbi s ostalim biljnim dijelovima, sjemenke su mnogo
otpornije na hladnoću jer sadrže znatno manje vode.
SVJETLOST - Sezonske promjene neobično su važne u životnom ciklusu većine biljaka.
Klijanje, cvjetanje, početak i prekid dormancije primjeri su stanja u biljnom razvitku koja se
obično zbivaju u odreñeno godišnje doba. Glavni okolišni čimbenik koji je biljkama signal za
odreñivanje doba godine jest relativna duljina noći i dana (fotoperiod). Fiziološki odgovori
biljaka na duljinu dana nazivaju se fotoperiodizmima. Najbolji primjer za fotoperiodizam jest
prijelaz iz vegetativne u generativnu fazu, odnosno početak cvjetanja, zatim razvitak mirujućih
pupova i opadanje listova u jesen. Promjene oblika koje se dogañaju pod utjecajem svjetlosti
nazivaju se fotomorfogenezama, a kontrolirane su specifičnim fotoreceptorima, fitokromima.. Razvoj, biljke, biologija, okolis, ekologija, zagadjenje, flora, temperatura, svjetlost
Biologija
Broj stranica: 3

Krvne grupe referat

Referat iz biologije o krvnim grupama.. Referat iz biologije, krvne grupe referat, krvna grupa, biologija referat, krv, referat o krvnim grupama |
Biologija
Broj stranica: 3

Termiti - Kratki sastavak

Termiti ili istokrilaši (Isoptera) su red malih do srednje velikih (do 23 mm) kukaca kod kojih je razvijen zadružni život. Uz spolno razvijene jedinke žive mnogobrojni spolno zakržljali radnici i vojnici. Po tome se donekle mogu usporediti s mravima. U tropskim krajevima, gdje većinom žive, nazivaju ih bijeli mravi. Spolne životinje žive (za kukce) dugo pa su zbog toga zajednice termita stalne. Ako zatreba, mogu uzgojiti pričuvne spolne životinje čak i iz ličinaka radnika.. Biologija, termiti, kukci, istokrilasi, mravi, vojnici, mravinjaci
Biologija
Broj stranica: 1

Krv - sastavak

Sastav iz biologije na temu Krv.. Biologija, krv, krvotok, srce, krvne zile, vene, arterije, hemoglobin |
Biologija
Broj stranica: 5

Kromosomi- sastavak

. Kromosomi, biologija |
Biologija
Broj stranica: 1

Sredozemna medvjedica

. Sredozemna, medvjediva, biologija |
Biologija
Broj stranica: 1

Spolni i reproduktivni sustav - Referat

Reproduktivni sustav sastoji se od spolnih žlijezda te vanjskih i unutrašnjih spolnih organa. Reproduktivni sustav proizvodi gamete za svaki spol, mehanizam za njihovu kombinaciju i pruža okružje za prvih devet mjeseci razvoja potomka. Proučavanje fizičke fizološke funkcije ovo sustava naziva se reproduktivna fiziologija, a kada se primjenjuje na poremećaje u reprodukciji naziva se ginekologija ili andrologija. Proučavanjem bihevioralnih aspekata jest seksologija, a proučavanje razvoja samog potomka naziva se embriologija.. Sustav, spolni, reproduktivni, biologija, gamete, fiziologija, embriologija, embrij, andrologija
Biologija
Broj stranica: 5

Praživotinje - Kompletni referat

Danas u biosferi postoji oko 35000 praživotinja koju su većinom mikroskopskih dimenzija i građene su od samo jedne stanice koja vrši sve funkcije.

Leishmania donovani

Obitavaju u slatkim i slanim vodama ali i u vlažnom tlu, a dijelimo ih u četri glavne skupine:
Trepetljikaši
Bičaši
Sluzavci
Truskovci

Oko 10000 praživotinja spada u skupinu parazita dok ostale žive slobodno. Dišu pomoću difuzije a pomoću kontraktilne vakuole izbacuju višak vode iz tijela što im omogućuje održavanje stalne koncentracije citoplazme (pojava kod slatkovodnih praživotinja). Većina posjeduje organe za kretanje. Bičaši imaju jedan ili više bičeva, ameba lažne nožice a trepetljikaši imaju tijelo prekriveno trepetljikama. Razvile su se prije otprilike 1,5 milijardi godina.. Prazivotinje, biologija, trepetljikasi, bicasi, sluzavci, truskovci, paraziti, difuzija, citoplazma
Biologija
Broj stranica: 11

[1] [1]


"biologija" pronađeni su rezultati pretrage 128